Članovi HST - Hrvatskog sindikata telekomunikacija iz više ICT kompanija u kojima HST djeluje obraćaju nam se za savjet, jer ih rukovoditelji kontaktiraju za vrijeme bolovanja i ispituju o razlozima zbog kojih su na bolovanju. Članovi HST-a iz jedne od najvećih telekom kompanija javljaju da njihovi rukovoditelji izrađuju tablice s popisom radnika i zdravstvenim dijagnozama zbog kojih je pojedini radnik na bolovanju, te su takve tablice čak vidljive ostalim radnicima odjela, sektora ili grupe.
Stoga obavještavamo radnike da za vrijeme bolovanja, osim dostave liječničke potvrde o započinjanju bolovanja i njegovom predviđenom trajanju nisu dužni javljati se poslodavcu, nisu dužni davati nikakve odgovore u svezi svog zdravstvenog stanja koje je razlog bolovanja, a osobito nisu dužni izvještavati o zdravstvenom stanju članova svojih obitelji.
U nastavku donosimo niz tumačenja nadležnih tijela:
1. AGENCIJA ZA ZAŠTITU OSOBNIH PODATAKA
„Spadaju li podaci o zdravstvenom stanju radnika u sferu osobnih podataka i njihove zaštite?
Podaci o zdravlju spadaju u posebnu kategoriju osobnih podataka (tzv. „osjetljivi podaci“) a posebnu pozornost potrebno je posvetiti u slučajevima njihove obrade. Obrada ove kategorije osobnih podataka iznimno je dozvoljena u slučajevima propisanima Zakonom o zaštiti osobnih podataka, odnosno sukladno odredbama drugih (posebnih) propisa, a takva obrada mora biti posebno označena i zaštićena.“
https://azop.hr/info-servis/detaljnije/zastita-osobnih-podataka-i-privatnosti-na-radnom-mjestu
2. SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE
(35) Osobni podaci koji se odnose na zdravlje trebali bi obuhvaćati sve podatke koji se odnose na zdravstveno stanje ispitanika, a koji otkrivaju informacije u vezi s prijašnjim, trenutačnim ili budućim fizičkim ili mentalnim zdravstvenim stanjem ispitanika. To uključuje informacije o pojedincu prikupljene tijekom registracije za ili tijekom pružanja tom pojedincu zdravstvenih usluga kako je navedeno u Direktivi 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća (9); broj, simbol ili oznaku koja je pojedincu dodijeljena u svrhu njegove jedinstvene identifikacije za zdravstvene svrhe; informacije izvedene iz testiranja ili ispitivanja dijela tijela ili tjelesne tvari, među ostalim iz genetskih podataka i bioloških uzoraka; i bilo kakvu informaciju o, na primjer, bolesti, invalidnosti, riziku od bolesti, medicinskoj povijesti, kliničkom tretmanu ili fiziološkom ili biomedicinskom stanju ispitanika neovisno o njegovu izvoru, kao na primjer od liječnika ili drugog zdravstvenog djelatnika, bolnice, medicinskog uređaja ili dijagnostičkog testa in vitro
https://gov.hr/UserDocsImages/Moja%20uprava/Op%C4%87a%20uredba%20o%20za%C5%A1titi%20podataka.pdf
3. ZAKON O RADU
Članak 25.
(1) Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i slično) i sklapanja ugovora o radu, kao i tijekom trajanja radnog odnosa, poslodavac ne smije tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom.
(2) Na nedopuštena pitanja iz stavka 1. ovoga članka, ne mora se odgovoriti.
Zaštita privatnosti radnika
Članak 29.
(1) Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno ovim ili drugim zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom.
(2) Ako je osobne podatke iz stavka 1. ovoga članka potrebno prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama radi ostvarivanja prava i obveza iz radnoga odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom, poslodavac mora unaprijed pravilnikom o radu odrediti koje će podatke u tu svrhu prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama.
(3) Osobne podatke radnika smije prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo poslodavac ili osoba koju za to posebno opunomoći poslodavac.
(4) Pogrešno evidentirani osobni podaci moraju se odmah ispraviti.
(5) Osobni podaci za čije čuvanje više ne postoje pravni ili stvarni razlozi moraju se brisati ili na drugi način ukloniti.
(6) Poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika, dužan je imenovati osobu koja mora uživati povjerenje radnika i koja je osim njega ovlaštena nadzirati prikupljaju li se, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama osobni podaci u skladu sa zakonom.
(7) Poslodavac, osoba iz stavka 6. ovoga članka ili druga osoba koja u obavljanju svojih poslova sazna osobne podatke radnika, te podatke trajno mora čuvati kao povjerljive.