Sud EU: garancija povećanja plaća kao ekonomski kriterij odabira u javnoj nabavi

SUD EU (drugo vijeće) donijelo 5.ožujka 2026. godine presudu o Zahtjevu za prethodnu odluku o provedbi postupka javne nabave i tumačenju čl.67.stavak 1. Direktive 2024/24/EU vezano uz kriterij za dodjelu koji je socijalne prirode, na način da je ekonomski najpovoljnija ponuda ona koja omogućava povećanje plaća osoba koje izvršavaju ugovor, iznad razine plaća predviđene sektorskim kolektivnim ugovorom.

Opis spora:

Tužitelj zahtijeva poništenje kriterija za dodjelu ugovora koji se nalazi u dokumentaciji za posebne administrativne odredbe spornog ugovora i kojim se predviđa dodjela najviše 40 bodova u slučaju povećanja ponuditeljeve mase plaća (u daljnjem tekstu: sporni kriterij). Taj kriterij glasi kako slijedi:

„Uzimajući kao referentnu vrijednost plaće utvrđene sektorskim kolektivnim ugovorom, uzimaju se u obzir više plaće (povećanje mase plaća) koje poduzetnik ponuditelj predlaže primijeniti na osobe koje izvršavaju ugovor.

Postotak povećanja plaća uzima se u obzir uzimajući u obzir osnovnu plaću i dodatak na plaću predviđen kolektivnim ugovorom koji se isplaćuje svim radnicima koje treba preuzeti, primjenjujući sljedeću formulu: bodovi = P × A/B.

Bodovi odgovaraju ukupnom broju bodova dodijeljenih prijedlogu.

P je najveći broj bodova koji treba dodijeliti, odnosno 40 bodova.

A je najveći postotak svih podnesenih ponuda.

B je postotak predviđen u ponudi koja se ocjenjuje.

U obzir se uzimaju ponude u kojima se predlaže postotak povećanja koji treba primijeniti na osobe koje izvršavaju ugovor. Ponudama u kojima se ne predlaže nikakvo povećanje daje se 0 bodova.

U roku od najviše mjesec dana od sklapanja ugovora i nakon pregovora s predstavnicima osoblja navode se elementi primitaka od rada na koje se to povećanje plaća primjenjuje. Isto tako, uspješni ponuditelj nastoji sklopiti ugovor (kolektivni ugovor službe za pomoć kod kuće u Ortuelli) kojim se uređuju radni uvjeti osoblja raspoređenog za izvršenje ugovora.”

Tužitelj dvoji je li sporni kriterij u skladu s pravom Unije.

Kao prvo, pita se može li se na temelju tog kriterija utvrditi „ekonomski najpovoljnija ponuda” u smislu članka 67. stavka 1. Direktive 2014/24. U tom pogledu, iako javni naručitelj tvrdi da je cilj navedenog kriterija povećati primitke od rada osoblja zaduženog za pružanje usluge koja je predmet spornog ugovora i, prema tome, poboljšati stabilnost i kontinuitet u pružanju te usluge, čini se da taj sud smatra da je veza između takvog povećanja plaća i poboljšanja usluge previše hipotetska da bi se mogla utvrditi dodjela tog ugovora.

Kao drugo, navedeni sud naglašava da iz uvodne izjave 98. Direktive 2014/24 proizlazi da se socijalni kriteriji odabrani za dodjelu ugovora o javnoj nabavi moraju primjenjivati u skladu s Direktivom 96/71. Međutim, sporni kriterij mogao bi biti diskriminirajući jer obvezuje poduzetnika, koji želi povećati svoje izglede za dobivanje spornog ugovora, da radnicima koji su pozvani izvršiti taj ugovor isplati više plaće od onih koje su primali, što bi moglo predstavljati dodatni gospodarski teret koji može spriječiti podnošenje ponude.

Kao treće, sporni kriterij mogao bi se pokazati neproporcionalnim i diskriminatornim za gospodarske subjekte koji nemaju dovoljan kapacitet za isplatu povećanih plaća, iako bi ti subjekti mogli dati konkurentne ponude s dobrim omjerom kvalitete i cijene zbog nižih troškova plaća.

Kao četvrto, taj se sud pita ne predstavlja li sporni kriterij zadiranje u pravo na kolektivno pregovaranje priznato člankom 28. Povelje, s obzirom na to da bi kolektivno pregovaranje koje bi započelo nakon dodjele spornog ugovora moglo dovesti do isključenja osoblja zaduženog za izvršenje tog ugovora iz područja primjene kolektivnog ugovora koji je na snazi. Takvi pregovori također mogu dovesti do stvaranja nejednakosti u plaćama među radnicima istog poduzeća koji obavljaju istovjetne zadatke, ali čija se plaća razlikuje ovisno o identitetu korisnika tih zadataka.

Kao peto, sporni kriterij također bi se mogao pokazati neproporcionalnim s obzirom na cilj koji se njime želi postići jer bi novi kolektivni ugovor, dogovoren nakon dodjele spornog ugovora, mogao imati za učinak konsolidaciju povećanja plaća izvan područja izvršenja tog ugovora, što dovodi do gubitka veze s njegovim predmetom iz članka 67. stavka 3. Direktive 2014/24.