U službenim dokumentima poslodavca, a često i u Ugovoru o radu, možemo naći klauzulu kojom je propisana tajnost plaće, odnosno zabranjeno je iznošenje informacija i razgovor s drugim radnicima o visine plaće. No, pitanje je ima li poslodavac na zakonu utemeljeno pravo nametanje te odredbe, odnosno imaju li radnici pravo znati koliku plaću imaju njihovi kolege?
Proglašavanjem plaće navodnom "poslovnom tajnom" poslodavci opravdavaju time da bi iznošenje tih podataka moglo naštetiti interesima poslodavca, dok je istovremeno interes radnika upravo suprotan. Vodeći se pravilom da se za jednak rad treba isplatiti jednaka plaća, radnici moraju imati imati uvid u osnove i mjerila za isplatu plaća za određeno radno mjesto, odnosno određenu razinu kompetencija. Također, ukoliko se plaća ili dio plaće isplaćuje na temelju učinka, moraju unaprijed biti propisane prosječne norme rada za prosječno očekivani učinak.
Zakon o radu u članku 90. propisuje da je poslodavac je dužan radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu utvrđenom propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu. Ako osnove i mjerila za isplatu plaće nisu uređeni kolektivnim ugovorom, poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika dužan ih je utvrditi pravilnikom o radu koji mora biti javno objavljen.
Dodatno, u čl. 91. propisano je da je poslodavac dužan isplatiti jednaku plaću radnici i radniku za jednaki rad i rad jednake vrijednosti. Nadalje se propisuju kriteriji za ocjenjivanje obavljaju li jednaki rad ili rad jednake vrijednosti.
Tu se javlja pitanje kako će radnici moći provjeriti jesu li jednako plaćeni ako su podaci o plaćama na razini tvrtke određeni poslovnom tajnom. Tu bi upravo transparentnost plaća bila najvažniji čimbenik kojim se pridonosi suzbijanju nejednakosti.
Kada se poslodavac odluči poslovnu tajnu urediti autonomnim općim aktom mora: odrediti organ (tijelo) nadležno za uređivanje tih odnosa); ime, naziv akta (npr. pravilnik o poslovnoj tajni, ili o profesionalnoj tajni ili o postupku čuvanja poslovne tajne); sadržaj (djela, rokove, postupke, posljedice i dr.); vremensko važenje; prostorno važenje; početak važenja; način objave; kontrola i drugo: u tom slučaju trebalo bi utvrditi da je podatak o plaći (točno koji) poslovna tajna. To mogu biti samo konkretni podaci o isplati pojedinom radniku, ali ne “zajednički” podaci - odnosno osnove i mjerila za isplatu plaće.