Hrvatski mirovinski sustav sastoji se od I. i II obveznog mirovinskog fonda - OMF o kome smo opširno pisali u tekstu Kako do veće mirovine , te od III. dobrovoljnog fonda - dobrovoljne mirovinske štednje. Prema podacima iz prosinca 2025. godine od ukupno 2.400.180 osiguranika u obveznim mirovinskim fondovima, tek 495.106 osoba štedi i u III. mirovinskom fondu.
Naknade:
Iznosi mirovina iz trećeg stupa: Što možete očekivati?
Jedno od najčešćih pitanja vezanih uz treći mirovinski stup je koliku mirovinu možete očekivati od svoje štednje. Odgovor na to pitanje ovisi o nekoliko faktora:
Duljina razdoblja štednje dramatično utječe na konačni iznos jer se sredstva uvećavaju složenim kamatnim računom. Ako mjesečno uplaćujete 56 eura tijekom 40 godina, uz pretpostavku prosječnog godišnjeg prinosa od 5 posto, mogli biste akumulirati oko 96.196 eura.
Prema istom izračunu, ako štedite istih 56 eura mjesečno, ali samo 20 godina, uz isti prosječni godišnji prinos od 5 posto, akumulirali biste oko 26.331 eura.
To jasno pokazuje koliko je važno započeti sa štednjom što ranije. Čak i relativno mali mjesečni iznosi mogu dovesti do značajne akumulacije sredstava ako imate dovoljno vremena da se ostvari učinak složenog kamatnog računa.
Kolika ukupna kapitalizirana sredstva možete ostvariti izračunajte na kalkulatoru dobrovoljne štednje, a koliku mirovinu iz procijenjene mirovinske štednje možete ostvariti, izračunajte na kalkulatorima izračuna mirovina iz III.mirovinskog stupa.
Izvor: https://mytetka.com/mirovinska-stednja-iii-stup-u-2025-godini/
Kada govorimo o prednostima trećeg mirovinskog stupa, državni poticaj svakako je jedna od najznačajnijih, a u zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima obvezne uplate poslodavca kao skrbnika fonda, dodatne subvencije, ali mogućnost da se umjesto bruto oporezivih iznosa plaće u 3.mirovinski fond radnicima uplate neoporezivi iznosi što značajno povećava isplativost ulaganja u takvu štednju.
No, postoje i mnoge druge koje čine ovaj oblik štednje atraktivnim za hrvatske građane.
Fleksibilnost uplata velika je prednost trećeg stupa. Za razliku od mnogih drugih financijskih proizvoda, ovdje nema obveze redovitih mjesečnih uplata u fiksnim iznosima. Možete uplaćivati kad želite i koliko želite, prema vlastitim mogućnostima. Ova fleksibilnost posebno je važna u vremenima ekonomske nesigurnosti ili kada imate nepredviđene troškove.
Porezne olakšice još su jedna značajna prednost. Prinosi ostvareni u trećem stupu oslobođeni su poreza na kapitalnu dobit, što nije slučaj s mnogim drugim oblicima ulaganja.
Dugoročnost i sigurnost treći stup čine dobrim izborom za mirovinska primanja. Mirovinski fondovi ulažu sredstva po strogo reguliranim pravilima koja štite interese članova, a Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) vrši nadzor nad njihovim poslovanjem. To znači da su vaša sredstva uložena na način koji balansira prinos i sigurnost, što je upravo ono što je potrebno za mirovinska primanja.
Dostupnost sredstava prije umirovljenja također je važna prednost. Iako je treći stup zamišljen kao dugoročna štednja za mirovinu, sredstva možete početi koristiti već s navršenih 55 godina života, bez obzira jeste li već u mirovini ili ne. Također, u iznimnim situacijama poput invalidnosti, moguće je ranije povlačenje sredstava.
Nasljednost je još jedna značajna karakteristika trećeg stupa koja ga razlikuje od prva dva. U slučaju smrti člana fonda prije početka isplate mirovine, ušteđena sredstva ulaze u ostavinsku masu i nasljeđuju ih zakonski nasljednici. Ovo pruža dodatnu sigurnost da će vaša štednja koristiti vama ili vašim najbližima.
Za dodatna objašnjenja prednosti i nedostataka poslušajte podcast:
Unatoč brojnim prednostima, treći mirovinski stup ima i određene nedostatke koje je važno razmotriti prije donošenja odluke o štednji.
Troškovi upravljanja variraju među fondovima, ali obično iznose između 1,8% i 2,0% godišnje. Ovi troškovi smanjuju efektivni prinos vaše štednje. Međutim, važno je napomenuti da državni poticaj od 15% više nego kompenzira ove troškove, posebno u prvim godinama štednje.
U zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima naknade su upola manje - oko 1%, te se dodatno kompenziraju uplatama poslodavca.
Ograničenja kod povlačenja sredstava također su faktor koji treba uzeti u obzir. Iako možete početi koristiti sredstva s navršenih 55 godina, postoje određena ograničenja. Primjerice, samo 30 posto ukupnog iznosa možete podići jednokratno, dok se ostatak isplaćuje kroz neki od modela mirovine.
Rizici vezani uz prinose fondova također postoje. Iako mirovinski fondovi ulažu po konzervativnijim principima nego, primjerice, dionički fondovi, i dalje postoji mogućnost lošijih prinosa ili čak privremenih gubitaka u slučaju tržišnih poremećaja. Međutim, dugoročna priroda mirovinske štednje obično neutralizira kratkoročne tržišne fluktuacije.
Inflacija je još jedan faktor koji može utjecati na realnu vrijednost vaše buduće mirovine. Iako mirovinski fondovi nastoje ostvariti prinose iznad stope inflacije, dugotrajni periodi visoke inflacije mogu umanjiti kupovnu moć vaše buduće mirovine.
S obzirom na sve navedene prednosti i nedostatke, postavlja se pitanje – kome se zapravo isplati ulagati u treći mirovinski stup?
Mlađim osobama treći stup se izrazito isplati zbog dugog investicijskog horizonta koji omogućava akumulaciju značajnih sredstava čak i s relativno malim mjesečnim uplatama. Efekt složenog kamatnog računa najizraženiji je upravo kod dugoročnih ulaganja.
Osobama srednjih godina treći stup također može biti koristan, iako će imati manje vremena za akumulaciju sredstava. Međutim, s većim mjesečnim uplatama i dalje mogu osigurati značajan dodatak mirovini iz prva dva stupa.
Osobama s višim primanjima treći stup često se isplati zbog poreznih olakšica i mogućnosti značajnijeg povećanja mirovine. S obzirom na limite kod izračuna mirovine iz prvog stupa, osobe s višim primanjima često doživljavaju veći pad standarda pri umirovljenju ako se oslanjaju samo na obvezne stupove.
Samozaposlenim osobama i obrtnicima treći stup može biti posebno koristan s obzirom na to da često imaju niže osnovice za mirovinske doprinose u prvom i drugom stupu, što rezultira nižim mirovinama iz tih izvora.
Zaposlenicima čiji poslodavci uplaćuju u treći stup treći stup je izrazito povoljan jer efektivno dobivaju dodatnu naknadu koja raste s vremenom i uživa porezne povlastice.
Ako ste odlučili ulagati u treći mirovinski stup, nekoliko je strategija koje možete primijeniti kako biste maksimizirali koristi od svoje štednje.
Započnite što ranije s uplatama, čak i ako se radi o manjim iznosima. Kao što smo vidjeli iz izračuna, duljina razdoblja štednje dramatično utječe na rezultat.
Započinjanje štednje u dvadesetim ili tridesetim godinama života može rezultirati višestruko većom mirovinom nego ako započnete u četrdesetim ili pedesetim.Iskoristite maksimalni državni poticaj ako je moguće. Godišnja uplata od 663,60 eura donosi maksimalni poticaj od 99,54 eura. Ako možete, nastojte uplatiti barem taj iznos godišnje kako biste ostvarili maksimalnu državnu potporu.
Redovite uplate, čak i manjih iznosa, često su efikasnije od povremenih većih uplata. Redovitost omogućava kontinuirano ulaganje i smanjuje rizik od ulaganja većih iznosa u nepovoljnim tržišnim trenutcima.
Pratite prinose fonda u koji ulažete i uspoređujte ih s prinosima drugih fondova. Iako nije preporučljivo često mijenjati fond zbog nepovoljnih izlaznih naknada, ipak - ako vaš fond kontinuirano ostvaruje lošije rezultate razmislite o prelasku u drugi fond ili o dodatnom učlanjenju u novi dobrovoljni mirovinski fond s boljim upravljanjem.
Razmislite o kombiniranju različitih modela isplate mirovine kad dođe vrijeme za povlačenje sredstava. Primjerice, možete iskoristiti opciju jednokratne isplate do 30 posto ušteđenog iznosa za neke trenutačne potrebe ili investicije, a ostatak rasporediti između doživotne i privremene mirovine prema vašim očekivanim potrebama.
Isplata mirovine iz DMF
Mirovine iz dobrovoljnoga mirovinskog sustava mogu se početi isplaćivati najranije s navršenih 55 godina života bez obzira na radni status. članovi DMF-a koji su to postali do 31.12.2018. mogu ostvariti pravo na isplatu s navršenih 50 godina života.
Prilikom odabira mirovine moguća je i jednokratna isplata do najviše 30% iznosa. Jednokratna isplata nije obavezna, a isplata svih ušteđenih sredstava nije moguća.
Kako se vrše isplate mirovine?
Članovi samostalno odabiru isplatitelja i način isplate mirovine. Isplatitelji mirovine mogu biti:
Dobrovoljno mirovinsko društvo / dobrovoljni mirovinski fond
Isplata mirovine putem mirovinskih fondova može biti samo privremena 5 - 15 godina, kroz mjesečne / kvartalne / polugodišnje / godišnje isplate. Sredstva se isplaćuju u protuvrijednosti unaprijed određenog broja udjela prema cijeni udjela na dan isplate mirovine pa je i mjesečni iznos mirovine promjenjiv. Privremena isplata mirovine putem fonda ne podliježe plaćanju izlazne naknade, a član fonda ostaje član do zadnje rate isplate.
Članovima, koji odaberu isplatu mirovine putem fonda, može se isplatiti najviše 30 % sredstava jednokratno. Ako je preostali iznos sredstava nakon odbitka jednokratne isplate, u visini 13.300,00 EUR, tada se taj iznos može isplaćivati putem fonda periodično na najkraći rok od 5 godina. član sam odabire rok i dinamiku isplate.
Preostali iznos isplaćuje se putem mirovinskog osiguravajućeg društva ili društva za životno osiguranje. Zbog ograničenja prijenosa do 4.000,00 EUR u mirovinsko osiguravajuće društvo, ako na osobnom računu člana fonda po ostvarivanju prava na mirovinu vrijednost imovine iznosi 17.299,99 EUR, član fonda može odabrati da se mu se cjelokupni iznos isplaćuje putem Dobrovoljnog mirovinskog društva.
Mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD)
Putem MOD-a se isplaćuju iznosi od minimalno 4.000,00 EUR , tj. Ako se član mirovinskog fonda odlučio na isplatu putem MOD-a, sredstva s osobnog računa prenose se izabranom isplatitelju.
Isplata mirovine putem mirovinskog osiguravajućeg društva može biti privremena ili doživotna u mjesečnim obrocima. Isplaćuje se uvijek isti, garantirani iznos mirovine, u mirovini je ukalkulirana (garantirana) kamata i naknade, mirovina se nasljeđuje ovisno o odabranom mirovinskom programu.
Isplata se obavlja prema cjeniku odabranog mirovinskog osiguravajućeg društva. Mirovinska osiguravajuća društva koja posluju u RH su: Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo d.d. (HRMOD) i Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo d.d. (RMOD).
Društvo za životno osiguranje (DŽO)
Za isplatu mirovine putem društva za životno osiguranje predviđena je mogućnost sklapanja ugovora o mirovinskoj renti. Članovima koji se odluče tu za vrstu isplate, ušteđena sredstva će se prenijeti u odabrano društvo za životno osiguranje. Trenutačno nijedno društvo za životno osiguranje u RH ne isplaćuje mirovinske rente.
Kombinirana isplata mirovine
Član može odabrati i kombiniranu isplatu mirovine: isplatu dijela ušteđenog iznosa putem dobrovoljnog mirovinskog fonda odnosno dobrovoljnog mirovinskog društva i dijela putem mirovinskog osiguravajućeg društva (MOD) i/ili društva za životno osiguranje (DŽO). Jednokratni dio (do 30 % ušteđenih sredstava) može se isplatiti putem mirovinskog društva ili mirovinskog osiguravajućeg društva bez zaračunavanja naknade.
Potrebno je voditi računa o tome da je iz mirovinskog fonda moguće ugovoriti isplatu do maksimalno 13.300,00 EUR (nakon što se eventualno jednokratno isplati do 30% sredstava), dok se ostatak sredstava prenosi u MOD, a koji ne može biti manji od 4.000,00 EUR.
