Važeći propisi točno određuju sadržaj podataka koji se o radniku vode u elektroničkom obliku, pa poslodavac nema mogućnosti proizvoljno upisivati druge podatke o radniku, pa tako niti one koji bi se primjerice, odnosili na postojanje međusobnih tražbina, povrede radnih obveza i sl.

Člankom 130. Zakona o radu je propisano, da je poslodavac dužan u slučaju prestanka radnog odnosa, radniku na njegov zahtjev, izdati potvrdu o vrsti poslova koje je radnik obavljao i o trajanju radnog odnosa, u roku od osam dana od dana podnesenog zahtjeva.

Pri tome je Zakonom izričito propisano, da poslodavac u toj potvrdi ne smije naznačiti ništa što bi radniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu, a kršenje te odredbe predstavlja jedan od najtežih prekršaja poslodavca propisanih člankom 229. Zakona o radu.

Pročitaj više

AZOP - Pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo; mora ga se razmatrati u vezi s njegovom funkcijom u društvu te ga treba ujednačiti s drugim temeljnim pravima u skladu s načelom proporcionalnosti. Potrebno je istaknuti kako bi obrada osobnih podataka o zdravlju ispitanika trebala biti nužna i proporcionalna, a osobni podaci primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koje se obrađuju.

Pročitaj više

Diskriminacija u području rada i zapošljavanja i dalje je visoko zastupljena među pritužbama pučkoj pravobraniteljici, a nerijetko se uz diskriminaciju građani pritužuju i na druge povrede njihovih prava iz radnog odnosa, ukazujući na niz propusta u postupanju poslodavca te narušene međuljudske odnose. Pritužbe u privatnom sektoru najčešće se odnose na dob, zdravstveno stanje i članstvo u sindikatu, dok se u javnom sektoru češće odnose na etničko ili nacionalno podrijetlo, dob, političko ili drugo uvjerenje te zdravstveno stanje.

Pročitaj više

Kako bi nezaposlena osoba ostvarila pravo na novčanu naknadu, trebaju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:

  • u trenutku prestanka radnog odnosa ili prestanka obavljanja samostalne djelatnosti mora imati najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca
  • radni odnos ne smije prestati krivnjom radnika ili sporazumom s poslodavcem
  • radnik se mora prijaviti Zavodu za zapošljavanje i podnijeti zahtjev za novčanu naknadu u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa
Pročitaj više

Poslovno uvjetovani otkaz jedna je od vrsti redovitog otkaza propisanog u čl.115. Zakona o radu.

Zakon navodi da poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga.

Pročitaj više

Otpremnina nakon otkaza ugovora o radu propisana je kao obveza poslodavca i pravo radnika u članku 126. Zakona o radu (NN 93/14).
Pravo radnika na otpremninu ovisi o razlogu prestanka ugovora o radu te trajanju radnog odnosa. Radom kod istog poslodavca smatra se i razdoblje rada kod prethodnog poslodavca, ako se, prema odredbama Zakona o radu, na novog poslodavca prenose ugovori o radu radnika koji rade u poduzeću ili dijelu poduzeća koje se statusnom promjenom ili pravnim poslom prenosi na novog poslodavca.

Pročitaj više

U radnom odnosu sporovi se javljaju kao individualni ili kolektivni sporovi, a kolektivni kao pravni i interesni kolektivni sporovi. Obzirom na ovakvu podjelu radnih sporova, predviđeni su i različiti načini za rješavanje istih. Naime, pravni sporovi se mogu rješavati sudski i izvansudski, dok kod interesnih sporova moguće mirno rješavanje spora ili sindikati imaju pravo pozvati na štrajk.

Pročitaj više

Poslodavac radniku želi promijeniti ugovor o radu. Obično se pred radnika stavlja i "mrkva" i "batina" i radniku je jako teško raspoznati kojih prava i mogućnosti se odriče ukoliko prihvati neku od opcija. 
Ukoliko radnik ne pristane na sporazumnu izmjenu ugovora, poslodavac mora provesti relativno kompliciran, Zakonom o radu propisan postupak.

Pročitaj više

Prekovremeni rad se može koristiti u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, kada je radnik na zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog radnog vremena, ali najviše do osam sati tjedno.

Pročitaj više

Često se postavlja pitanje može li Poslodavac radniku naložiti posao koji nije onaj za koji je radnik sklopio ugovor o radu, odnosno ono što standardno radi, neovisno o tome je li taj rad u opisu poslova više ili manje rangiranog i sistematiziranog radnog mjesta. Odvjetnički ured koji zastupa HST-Hrvatski sindikat telekomunikacija je u ime člana sindikata tužio Hrvatski telekom, te je radnik dobio pravomoćnu presudu da takvo postupanje nije dopušteno.

Pročitaj više