Ozljeda se u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja smatra ozljedom na radu tek onda kada je kao takvu prizna Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, po prethodno provedenom postupku utvrđivanja i priznavanja ozljede ozljedom na radu, time da se u postupku utvrđivanja činjenica radi priznavanja ozljede na radu može zatražiti i mišljenje nadležnog doktora specijalista medicine rada, kao i mišljenje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Kako za sklapanje ugovora o radu tako i za njegovu  izmjenu  potrebna je  suglasnost volja obiju ugovornih strana.  Izmjene obično poslodavac nudi radniku.

Tijekom radnog odnosa poslodavci često žele izmijeniti ugovor o radu na način da promijene vrstu posla koju radnik obavlja, promijene mjesto rada ili plaću. Budući da ugovor ne može jednostrano promijeniti, poslodavac  ta...

Ako je radnik spriječen raditi zbog samoizolacije, potvrđene bolesti COVID-19 ili njege člana obitelji, radnik ima pravo na naknadu plaće (bolovanje). Radnik na teret HZZO može dobiti najviše 4257,28 kuna na mjesec, ali u kolektivnim ugovorima i pravilnicima o radu bolovanje na teret poslodavca (42 dana) uređeno je povoljnije od Zakona, obično u visini od 70% do 90% šestomjesečnog prosjeka isplaćene plaće.

Za vrijeme bolovanja, osim dostave liječničke potvrde o započinjanju bolovanja i njegovom predviđenom trajanju nisu dužni javljati se poslodavcu, nisu dužni  davati nikakve odgovore u svezi svog zdravstvenog stanja koje je razlog bolovanja, a osobito nisu dužni izvještavati o zdravstvenom stanju članova svojih obitelji.

S obzirom da i radničko vijeće i sindikat zastupaju interese radnika, njihov odnos je suradnički, pa mnogi često poistovjećuju radničko vijeće i sindikat odnosno sindikalnu podružnicu. Unatoč brojnim dodirnim točkama postoje i razlike koje proizlaze iz činjenice da je radničko vijeće most komunikacije između svih radnika i poslodavca, a sindikat udruga radnika koja, ako je potrebno, i pritiscima promiče prava svojih članova....