Ozljeda se u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja smatra ozljedom na radu tek onda kada je kao takvu prizna Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, po prethodno provedenom postupku utvrđivanja i priznavanja ozljede ozljedom na radu, time da se u postupku utvrđivanja činjenica radi priznavanja ozljede na radu može zatražiti i mišljenje nadležnog doktora specijalista medicine rada, kao i mišljenje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Kako za sklapanje ugovora o radu tako i za njegovu  izmjenu  potrebna je  suglasnost volja obiju ugovornih strana.  Izmjene obično poslodavac nudi radniku.

Tijekom radnog odnosa poslodavci često žele izmijeniti ugovor o radu na način da promijene vrstu posla koju radnik obavlja, promijene mjesto rada ili plaću. Budući da ugovor ne može jednostrano promijeniti, poslodavac  ta...

Ako je radnik spriječen raditi zbog samoizolacije, potvrđene bolesti COVID-19 ili njege člana obitelji, radnik ima pravo na naknadu plaće (bolovanje). Radnik na teret HZZO može dobiti najviše 4257,28 kuna na mjesec, ali u kolektivnim ugovorima i pravilnicima o radu bolovanje na teret poslodavca (42 dana) uređeno je povoljnije od Zakona, obično u visini od 70% do 90% šestomjesečnog prosjeka isplaćene plaće.

Za vrijeme bolovanja, osim dostave liječničke potvrde o započinjanju bolovanja i njegovom predviđenom trajanju nisu dužni javljati se poslodavcu, nisu dužni  davati nikakve odgovore u svezi svog zdravstvenog stanja koje je razlog bolovanja, a osobito nisu dužni izvještavati o zdravstvenom stanju članova svojih obitelji.

'RADNIK SVOJIM RADOM STVARA NOVE VRIJEDNOSTI'

Prijedlozi izmjena i dopuna novog Zakona o radu još uvijek nisu gotovi jer socijalni partneri – poslodavci, predstavnici sindikata i predstavnici Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike svakoga tjedna imaju zajednički sastanak na kojem razmjenjuju mišljenja.