U radnom odnosu sporovi se javljaju kao individualni ili kolektivni sporovi, a kolektivni kao pravni i interesni kolektivni sporovi. Obzirom na ovakvu podjelu radnih sporova, predviđeni su i različiti načini za rješavanje istih. Naime, pravni sporovi se mogu rješavati sudski i izvansudski, dok kod interesnih sporova moguće mirno rješavanje spora ili sindikati imaju pravo pozvati na štrajk.

Poslodavac radniku želi promijeniti ugovor o radu. Obično se pred radnika stavlja i "mrkva" i "batina" i radniku je jako teško raspoznati kojih prava i mogućnosti se odriče ukoliko prihvati neku od opcija. 
Ukoliko radnik ne pristane na sporazumnu izmjenu ugovora, poslodavac mora provesti relativno kompliciran, Zakonom o radu propisan postupak.

Prekovremeni rad se može koristiti u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, kada je radnik na zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog radnog vremena, ali najviše do osam sati tjedno.

Korporacije na sve moguće načine pokušavaju minorizirati odrednice Međunarodne organizacije rada koje su utkane u Ustave zemalja članica Ujedinjenih naroda. Korporacije pokušavaju onemogućiti pravo radnika na udruživanje i kolektivno pregovaranje, te pravo na štrajk, iako su ta prava – ljudska prava, zagarantirana Ustavom

Često se postavlja pitanje može li Poslodavac radniku naložiti posao koji nije onaj za koji je radnik sklopio ugovor o radu, odnosno ono što standardno radi, neovisno o tome je li taj rad u opisu poslova više ili manje rangiranog i sistematiziranog radnog mjesta. Odvjetnički ured koji zastupa HST-Hrvatski sindikat telekomunikacija je u ime člana sindikata tužio Hrvatski telekom, te je radnik dobio pravomoćnu presudu da takvo postupanje n...