Savjeti / Tumačenja

Kako za sklapanje ugovora o radu tako i za njegovu  izmjenu  potrebna je  suglasnost volja obiju ugovornih strana.  Izmjene obično poslodavac nudi radniku.

Tijekom radnog odnosa poslodavci često žele izmijeniti ugovor o radu na način da promijene vrstu posla koju radnik obavlja, promijene mjesto rada ili plaću. Budući da ugovor ne može jednostrano promijeniti, poslodavac  tada  nudi izmjene ugovora o radu radniku.

Otkazni rok je razdoblje radnog odnosa koje započinje onog dana kad poslodavac radniku dostavi odluku o redovitom otkazu ugovora o radu i traje do zadnjeg dana otkaznog roka kojim danom prestaje i sam radni odnos.
Pročitajte o trajanju, tijeku, pravima i obvezama za vrijeme korištenja otkaznog roka, te kada radnici nemaju pravo na otkazni rok.

Jedno od  pitanja koje se javlja kod prestanka radnog odnosa je pitanje ugovorne zabrane natjecanja radnika s poslodavcem i dodatno pitanje ugovorne kazne.

Većina radnika ima u svojim ugovorima o radu klauzulu ugovorne zabrane natjecanja kojom su se obvezali da se određeni period nakon prestanka rada neće zaposliti kod druge osobe koja je u tržišnom natjecanju s poslodavcem te da neće za svoj račun ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se natječu s poslodavcem.

Savjetujemo  radnicima kojima poslodavac nudi novi ugovor o radu čiji im sadržaj nije u potpunosti jasan kao i onima kojima poslodavac nudi sporazumni prestanak ugovora o radu tvrdeći da je to za njih bolja opcija da se prije potpisivanja obrate sindikatu ili odvjetniku.

Ozljeda se u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja smatra ozljedom na radu tek onda kada je kao takvu prizna Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, po prethodno provedenom postupku utvrđivanja i priznavanja ozljede ozljedom na radu, time da se u postupku utvrđivanja činjenica radi priznavanja ozljede na radu može zatražiti i mišljenje nadležnog doktora specijalista medicine rada, kao i mišljenje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Ako je radnik spriječen raditi zbog samoizolacije, potvrđene bolesti COVID-19 ili njege člana obitelji, radnik ima pravo na naknadu plaće (bolovanje). Radnik na teret HZZO može dobiti najviše 4257,28 kuna na mjesec, ali u kolektivnim ugovorima i pravilnicima o radu bolovanje na teret poslodavca (42 dana) uređeno je povoljnije od Zakona, obično u visini od 70% do 90% šestomjesečnog prosjeka isplaćene plaće.

Za vrijeme bolovanja, osim dostave liječničke potvrde o započinjanju bolovanja i njegovom predviđenom trajanju nisu dužni javljati se poslodavcu, nisu dužni  davati nikakve odgovore u svezi svog zdravstvenog stanja koje je razlog bolovanja, a osobito nisu dužni izvještavati o zdravstvenom stanju članova svojih obitelji.

S obzirom da i radničko vijeće i sindikat zastupaju interese radnika, njihov odnos je suradnički, pa mnogi često poistovjećuju radničko vijeće i sindikat odnosno sindikalnu podružnicu. Unatoč brojnim dodirnim točkama postoje i razlike koje proizlaze iz činjenice da je radničko vijeće most komunikacije između svih radnika i poslodavca, a sindikat udruga radnika koja, ako je potrebno, i pritiscima promiče prava svojih članova.

Prema odredbi članka 133. stavak 10. ZR-a ako je u poduzeću, dijelu poduzeća, gospodarskoj djelatnosti ili dijelu gospodarske djelatnosti koje je preneseno i koje je zadržalo svoju samostalnost utemeljeno radničko vijeće, ono nastavlja s radom do isteka mandata na koje je izabrano. Polazeći od činjenice da ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće (a u ovom slučaju nije utemeljeno), sindikalni povjerenik preuzima sva prava i obveze radničkog vijeća propisane tim Zakonom (članak 152. stavak 3. ZR-a), pa valja zaključiti da s radom nastavlja i sindikalni povjerenik.

Temeljem odredbe članka 156. stavka 2. Zakona o radu za rad u radničkom vijeću svaki član ima pravo na naknadu plaće za šest radnih sati tjedno. Ako i kada sindikalni povjerenik ili sindikalni povjerenici preuzmu ulogu radničkog vijeća, to podrazumijeva i pravo na naknadu plaće koju bi inače imali članovi radničkog vijeća.