Savjeti / Tumačenja

Vrhovni sud je potvrdio da je otkaz ugovora o radu radniku u Kolektivnom višku 2014. godine nezakonit, prvenstveno jer Hrvatski Telekom savjetovanje s Radničkim vijećem nije proveo na način propisan Zakonom o radu. Poslodavac ima pravo autonomno organizirati proces rada tako da ostvaruje što bolje poslovne rezultate, pa može utvrditi višak radnika, ali mora pravilno provesti savjetovanje s Radničkim vijećem.

Tko čini kaznena djela u neznanju - to ga ne abolira od kazne. Pogledajte kako se u Kaznenom zakonu RH kažnjavaju :
- povreda ravnopravnosti
- povreda prava na udruživanje
- povreda prava na rad
- neisplata plaće

Općinski radni sud u Zagrebu nepravomoćnom presudom potvrdio je svojevremene navode Sindikata strojovođa Hrvatske (SSH) prema kojima je privatni cargo prijevoznik Train Hungary »nesklon« sindikalnom organiziranju, odnosno ne želi SSH u svojim redovima. To je potvrđeno u sporu koji je protiv Train Hungary pokrenuo strojovođa M. P. koji je kod tog prijevoznika tereta željeznicom bio zaposlen na određeno vrijeme, a poslodavac mu ugovor nije produžio jer je bio član sindikata.

U slučajevima kada poslodavac želi izmijeniti sadržaj ugovora o radu bez obzira o kojoj se njegovoj odredbi radi, a radnik na to ne želi dati svoj dobrovoljni pristanak, ugovor o radu se može izmijeniti samo na način da poslodavac otkaže postojeći ugovor o radu i ponudi radniku sklapanje novog ugovora.

Ako radnik smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, zahtijevati od poslodavca ostvarivanje tog prava. Pisani prigovor nosi naziv - ZZP - Zahtjev za zaštitu prava

Odgovor na to pitanje je: NE jednostavno ! Ugovor o radu je dvostrano obvezujući pravni akt koje nastaje kada se strane ugovora (poslodavac i radnik) usuglase oko svih elemenata radnog odnosa, tako i o plaći. Da bi se bilo koja odredba dvostranog ugovora izmijenila potrebna je suglasnost volja ugovornih strana, ili poslodavac mora provesti posebnu proceduru.

U praksi je prilično rasprostranjena (nezakonita) pojava da se, u pravilu za određene kraće poslove ili za duže poslove (koje obilježava periodičko obnavljanje ugovora sklopljenog na kraće razdoblje), sklapa ugovor o djelu umjesto ugovor o radu, a u situaciji kada se stvarno radi o obavljanju poslova koji s obzirom na karakter i svojstva imaju obilježja ugovora o radu.

Nadzor elektroničkih komunikacija bez znanja zaposlenika u protivnosti je sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka. Takva obrada podataka ne bi bila zakonita i u slučaju uvođenja takvog nadzora i zaposlenici kao i vanjski adresati o tome moraju biti obaviješteni. Dakle, nadzor elektroničke pošte zaposlenika trebao bi, ako je moguće, biti ograničen samo na promet podataka zaposlenika i vrijeme komunikacije, a ne sadržaj komunikacije

Terenski rad predstavlja poseban uvjet rada i budući da ga Zakon o radu izrekom ne regulira, odredbe o terenskom radu i terenskom dodatku pronalaze se u Kolektivnim ugovorima ili Pravilnicima o radu.
Za radnike Hrvatskog telekoma d.d., odredbe o terenskom radniku i terenskom dodatku su prvenstveno normirane Kolektivnim ugovorom Hrvatskog telekoma d.d. od 1. srpnja 2014. i to člancima 12. i 67. Kolektivnog ugovora.

Zakonom o radu (Narodne novine br. 93/14) koji je na snagu stupio 7.8.2014., propisano je da se vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu poslodavca smatra radnim vremenom, neovisno o tome obavlja li ih se u mjestu koje je odredio poslodavac ili u mjestu koje je odabrao radnik (čl. 60. st. 4.).