Radnici su izloženi stresu kada zahtjevi posla nadilaze njihovu sposobnost njihova rješavanja.
Stres povezan s poslom nije krivnja pojedinca, već organizacijski problem. Jedan je od najvažnijih rezultata lošeg psihosocijalnog radnog okruženja.
Psihosocijalni rizici odnose se na negativne psihološke, fizičke i društvene rezultate koji proizlaze iz lošeg planiranja, organizacije i upravljanja poslom. Sljedeći radni uvjeti mogu prouzročiti psihosocijalne rizike:
•prekomjerno radno opterećenje ili vremenska ograničenja;
•proturječni zahtjevi;
•nedostatak jasnoće o ulozi radnika;
•neučinkovita komunikacija;
•loša provedba organizacijskih promjena.
Psihosocijalni rizici također proizlaze iz nezdravog društvenog konteksta uključujući situacije kada postoji:
•nedostatak potpore uprave ili kolega;
•loši međuljudski odnosi;
•uznemiravanje, agresija i nasilje;
•poteškoće u usklađivanju poslovnih i privatnih obveza.
Psihosocijalne rizike ne valja zamijeniti sa zdravim, poticajnim radnim okruženjem koje istodobno pruža potporu te u kojem se radnike uvelike motivira i potiče na obavljanje posla na najbolji mogući način.
HST-Hrvatski sindikat telekomunikacija uključio se u međunarodni projekt Upravljanje stresom - za zdrava radna mjesta, Europske agencije za zaštitu na radu, na način da promovira i upozorava na probleme koji izazivaju stres na radnom mjestu.
Rezulatati ankete zadovoljstva radnika HT Grupe pokazuju da su radnici izloženi značajnoj količini stresa i da to osim na njihovo zdravlje utječe i na poslovne rezultate u kompaniji.
Zakon o zaštiti na radu ( NN 71/14)
10. Stres na radu ili u vezi s radom
Obveze poslodavca u vezi s prevencijom stresa uzrokovanog na radu ili u vezi s radom
Članak 51.
(1) Poslodavac je obvezan provoditi prevenciju stresa na radu ili u vezi s radom koji je uzrokovan osobito čimbenicima kao što su sadržaj rada, organizacija rada, radno okruženje, loša komunikacija i međuljudski odnosi, kako bi sveo na najmanju mjeru potrebu radnika da svladava poteškoće zbog dugotrajnije izloženosti intenzivnom pritisku, te otklonio mogućnost da se umanji radna učinkovitost radnika i pogorša njegovo zdravstveno stanje.
(2) Ako postoje naznake stresa na radu ili u vezi s radom, poslodavac je obvezan posebnu pozornost usmjeriti na:
1) organizaciju rada i radnih postupaka (radno vrijeme, stupanj samostalnosti, podudarnost između vještine radnika i potreba posla, radno opterećenje i dr.)
2) radne uvjete i okolinu (izloženost radnika i poslodavca nasilnom ponašanju, buku, vrućinu, hladnoću, opasne kemikalije i dr.)
3) komunikaciju (neizvjesnost o tome što se očekuje od posla, izgledi za očuvanjem posla ili nadolazeće promjene i sl.)
4) subjektivne čimbenike (emocionalni i društveni pritisci, osjećaj nemoći, osjećaj da nema dovoljno podrške i sl.).
Obveze radnika i njihovih predstavnika
Članak 52.
(1) Radnici imaju obvezu postupati u skladu s uputama poslodavca za sprječavanje, uklanjanje ili smanjivanje stresa na radu ili u vezi s radom.
(2) Radnici i njihovi predstavnici imaju obvezu surađivati s poslodavcem radi sprječavanja, uklanjanja ili smanjivanja stresa na radu ili u vezi s radom.
(3) Obveze iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odnose se i na radnike koji u skladu s općim propisima o radu, kao rukovodeći radnici ili članovi obitelji poslodavca fizičke osobe, ostvaruju pravo samostalno odlučivati o svojem radnom vremenu, stanci te o dnevnom i tjednom odmoru.