Faktograf: Rad od kuće izlika je za dublje prekrajanje Zakona o radu
Podijeli:

Faktograf: Rad od kuće izlika je za dublje prekrajanje Zakona o radu

19 kolovoza, 2020  Gabrijela Galić

Vlada, kao što je HDZ najavio svojim predizbornim programom „Sigurna Hrvatska“, kreće u izmjene Zakona o radu. No, iako se u javnosti za sada govori isključivo o regulaciji rada na izdvojenom radnom mjestu, odnosno rada od kuće (Jutarnji list), u planu je sveobuhvatnije otvaranje radnog zakonodavstva. Potvrđeno nam je to iz resornog Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MRMSOS).

„Regulacija rada na izdvojenom radnom mjestu samo je jedan od instituta kojega, u svjetlu potrebne modernizacije radnog zakonodavstva, planiramo razmotriti u konzultacijama sa socijalnim partnerima“, među ostalim nam je na upit odgovorilo ministarstvo.

Za sada, međutim, u ministarstvu ne žele javno govoriti o detaljima instituta radnog zakonodavstva koje planiraju „otvoriti“ u razgovorima sa socijalnim partnerima – sindikatima i poslodavcima.

„O sadržaju i opsegu budućih izmjena Zakona o radu moći ćemo se izjasniti tek kada  razmotrimo određene prijedloge i moguća rješenja koja planiramo implementirati u zakonodavstvo“, navode.

Na tragu predizbornog programa HDZ-a

Predizbornim programom HDZ je najavio da u dogovoru sa socijalnim partnerima planiraju redefinirati radno zakonodavstvo kako bi „stvorili kvalitetan okvir za poticanje poduzetničkih aktivnosti, smanjili administrativno opterećenje rada i osigurali dostojanstvene uvjete rada uz maksimalnu zaštitu poduzetnika i radnika“.

Naveli su, pritom, kako će poticati „inovativne oblike rada“, poput rada od kuće, kako bi „kroz bolju ravnotežu poslovnog i privatnog života, potakli demografsku obnovu Hrvatske“.

Na tom je tragu i objašnjenje resornog ministarstva.

Zbog promjena koje se, uslijed digitalizacije poslovnih procesa, uvođenja modernih tehnologija i načina obavljanja poslova, već događaju u svijetu rada, navode iz resornog ministarstva, potrebno je i zakonom prepoznati pojavu novih oblika zapošljavanja i rada te istovremeno radnicima osigurati dostojne radne uvjete.

„Mogućnosti koje izviru iz tehnološkog napretka treba iskoristiti u cilju proširivanja aktivne participacije na tržištu rada, ali i učiniti sve da se, uslijed prilagodbe radnog zakonodavstva takvim promjenama, na tržištu rada spriječe diskriminacija i prekarni radni uvjeti“, poručuju iz MRMSOS-a za koji „nova pravna regulativa trebala bi predstavljati i poticaj rastu gospodarstva kroz uvođenje mogućnosti za bolju organizaciju rada koja utječe na veću produktivnost“.

Ujedno je to i odgovor na naš upit koji se odnosio na ostale institute ZOR-a, poput otkaznih rokova, otpremnina, otkaza ugovora o radu, koji bi uz rad na daljinu mogli biti predmet razgovora s ciljem daljnje fleksibilizacije zakonskih odredbi.

Iako iz resornog ministarstva poručuju kako treba učiniti sve da se promjenama radnog zakonodavstva spriječi diskriminacija na tržištu i nesigurni oblici rada, iskustvo je pokazao da fleksibilizacija radnih odnosa povećava broj radnika u nesigurnim oblicima rada.

Hrvatska je vodeća članica EU po broju radnika u nesigurnim oblicima rada

Prema podacima Eurostata, Hrvatska je vodeća članica Europske unije po broju radnika u nesigurnim oblicima rada, odnosno prekarnom radu. Zadnje značajnije izmjene ZOR-a stupile su na snagu u kolovozu 2014. godine, a njihov efekt vidljiv je od 2015. godine. Od tada udio prekarnih radnika raste.

Tako je udio prekarnih radnika u ukupnom broju radnika u Hrvatskoj 2015. godine bio 6,7 posto da bi u 2016. godini skočio na 8,7 posto. Od 2017. do kraja 2019. godine udio radnika u nesigurnosti, što je bila i posljedica nedostatka radne snage, lagano je padao sa 7,1 do 6,1 posto.

Istodobno je na razini EU27 udio prekarnih radnika bio od 2015. do 2018. bio 2,6 posto da bi na kraju 2019. godine pao na 2,5 posto.

Europska statistika pokazuje i da je Hrvatska u samom vrhu i prema broju radnika s privremenim radom, a njihov udio je također značajno porastao od 2015. godine i fleksibilizacije radnih odnosa.

Nastavak pokušaja izmjena iz ožujka

Budući razgovori o izmjenama radnog zakonodavstva nastavak su neuspjelih pokušaja vlasti iz ožujka kada je pripreman novi propis radnog naziva Zakon o uređenju radnih odnosa u okolnostima proglašene epidemije bolesti COVID -19. Snažna reakcija javnosti te oštro pismo koje je, u tom trenutku zemlji koja je predsjedala Vijećem EU, uputila Europska konfederacija sindikata (ETUC), Vladu je spriječilo u namjeri te je objavila da odustaje od donošenja posebnog zakona.

No, mjesec dana kasnije javnosti se obratila Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) dramatičnim priopćenjem u kojem traže hitne izmjene ZOR-a. Naveli su kako radno zakonodavstvo, povrh izvanrednih okolnosti, mora pojednostaviti administrativna rješenja kod sklapanja ugovora o radu, prijavljivanja radnika, evidencija radnog vremena, promjene poslova i mjesta rada, evidentiranja učinaka. Tražili su i bolje definiranje rada na izdvojenom mjestu rada, mogućnost jednostavnijeg zapošljavanja, ali i raskida ugovora o radu.

Međutim, HUP je istog dana kada je uputio dramatično priopćenje, prestao inzistirati na promjenama.

Sve teme koje je HUP spominjao i koje su dijelom bile sadržaj posebnog zakona kojeg je Vlada pripremala, međutim, našle su se u predizbornom programu HDZ-a, a naći će se i na stolu s otvaranjem razgovora o Zakonu o radu. Jasno je to i iz odgovora resornog ministarstva na naš upit.

Potreba za Nacionalnim kolektivnim ugovorom

Sindikalna strana je već ranije u razgovorima s poslodavcima i predstavnicima vlasti predlagala da se moguća otvorena pitanja reguliranja rada na izdvojenom radnom mjestu riješe posebnim dokumentom, Nacionalnim kolektivnim ugovorom. Taj prijedlog sindikati iznose i sada (N1).

„Točno je da je prijedlog za mogućnost sklapanja nacionalnog kolektivnog ugovora koji bi obvezivao sve radnike i poslodavce u Republici Hrvatskoj upućen od strane sindikata. Međutim, o istome još nisu provedene formalne konzultacije sa socijalnim partnerima“, navode u resornom ministarstvu objašnjavajući kako je vladina strana „spremna razmotriti svaki obrazloženi prijedlog pa tako i ovaj“.

No, kako „potrebne konzultacije nisu još provedene“, u Ministarstvu rada se o takvom rješenju problema, kako navode, nisu u mogućnosti precizno očitovati.

Na naše pitanje je li regulaciju rada na izdvojenom radnom mjestu moguće ugovoriti Nacionalnim kolektivnim ugovorom nisu odgovorili.

U Hrvatskoj za sada nema kolektivnog ugovora na nacionalnoj razini, već se mahom sklapaju kućni kolektivni ugovori, odnosno ugovori na razini poduzeća te granski kolektivni ugovori na razini djelatnosti.

Međutim, u prošlosti Hrvatskoj kolektivni ugovori na nacionalnoj razini nisu bili nepoznanica. Tako su 1992. godine tadašnje sindikalne centrale – Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Hrvatska udruga sindikata i Konfederacija nezavisnih sindikata – s Hrvatskom gospodarskom komorom sklopile Opći kolektivni ugovor za gospodarstvo. Potom je i Koordinacija hrvatskih sindikata javnih djelatnosti i javnih poduzeća s vladom sklopila Opći kolektivni ugovor za javne djelatnosti i javna poduzeća (Narodne novineSindikalna akcija).

Nakon što je 1993. godine osnovan HUP kao dobrovoljna organizacija poslodavca, sindikati su s njima pregovarali. U ožujku 1995. godine tako je sklopljen Osnovni nacionalni ugovor za gospodarstvo i javna poduzeća kojeg je osim sindikata i HUP-a potpisala i vlada. Njime se, među ostalim, poticalo kolektivno pregovaranje i tarifna autonomija.

Prvi Zakon o radu u Hrvatskoj donesen je 1995. godine, a na snagu je stupio godinu dana kasnije. Od tog vremena na ovamo gospodarski sindikati su se koncentrirali na pregovaranje s granskim udrugama HUP-a, odnosno na pregovaranje s poslodavcem na razini poduzeća.

Uvjeti pandemije onemogućavaju industrijske akcije

No, i u novije vrijeme bilo je inicijativa za sklapanjem Nacionalnog kolektivnog ugovora pa je takav zahtjev 2005. godine uputila Udruga radničkih sindikata tražeći da se dokumentom uglave minimalna materijalna prava radnika. Ta ideja, međutim, nije prošla niti u sindikalnim krugovima.

Pitanje je hoće li se sindikati u budućim razgovorima s predstavnicima vlade i poslodavaca uspjeti izboriti za elegantnije rješenje, koje ne bi značilo dublje zadiranje u radno zakonodavstvo. Pandemija uzrokovana koronavirusom na ruku ide i Vladi i poslodavcima jer u uvjetima zdravstvene nesigurnosti koja bi se s dolaskom hladnijih dana, kada su respiratorne bolesti učestalije, mogla pogoršati, teško da će sindikati moći organizirati industrijske akcije protiv drastičnijih izmjena radnog zakonodavstva.

Verzija za ispis