Sporazum o prestanku ugovora o radu, zabrana natjecanja i ugovorna kazna

Podijeli:

Poslodavci često pristupaju radnicima individualno, te radnicima priopćuju da će „dobiti otkaz i da im je povoljnije da umjesto „dobivanja otkaza“ sklope sporazum o prestanku ugovora o radu“.

Kada poslodavac želi izbjeći proceduru i obveze koje proističu iz otkazivanja ugovora o radu,  radniku objašnjava „da mu nije dobro da mu se u radnoj knjižici vidi da je dobio otkaz, jer ga niti jedan poslodavac neće htjeti zaposliti.“

To nije točno, jer razlog prestanka radnog odnosa se ne upisuje u radnu knjižicu, niti vas budući poslodavac ima pravo pitati o razlozima i načinu prestanka prethodnog radnog odnosa. Dodatno, poslodavac o svom bivšem radniku ne smije davati niti preporuke, a osobito ne smije davati bilo kakve informacije koje bi mu otežale zapošljavanje. Poslodavac jedino ima obvezu radniku dati potvrdu o poslovima za koje je imao sklopljen ugovor o radu.

Vodite računa da se prihvaćanjem sporazumnog prestanka ugovora o radu (umjesto poslovno ili osobno uvjetovanog otkaza koji poslodavac daje radniku) radnik se odriče svojih zakonom zagarantiranih prava na otkazni rok, otpremninu, naknadu za vrijeme nezaposlenosti i prava na sudsku zaštitu i eventualnog vraćanja na rad.

Ako odlučite sklopiti sporazum o prestanku ugovora o radu vodite računa o sljedećem:

Tražite da u sporazum bude unijeta obveza poslodavca da vam isplati sve nagrade,  bonuse i varijabilne plaće na koje imate pravo, a čija isplata dospijeva nakon dana potpisivanja sporazuma odnosno nakon prestanka radnog odnosa. Ukoliko to izričito u samom sporazumu ne navedete nećete moći kasnije potraživati njihovu isplatu.

Ugovorna zabrana natjecanja radnika s poslodavcem

Jedno od  pitanja koje se javlja kod prestanka radnog odnosa je pitanje ugovorne zabrane natjecanja radnika s poslodavcem i dodatno pitanje ugovorne kazne.

Većina radnika ima u svojim ugovorima o radu klauzulu ugovorne zabrane natjecanja kojom su se obvezali da se određeni period nakon prestanka rada neće zaposliti kod druge osobe koja je u tržišnom natjecanju s poslodavcem te da neće za svoj račun ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se natječu s poslodavcem.

Drugim riječima, obvezali su se da određeni vremenski period (koji ne smije biti dulji od dvije godine)  nakon prestanka radnog odnosa kod poslodavca neće raditi za konkurenciju.

Prema Zakonu o radu (čl.102.) ugovorna zabrana natjecanja dozvoljena je samo ako radnik u vrijeme sklapanja ugovora ima plaću jednaku ili veću od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj.

Prema Zakonu o radu (čl. 103.) poslodavac  je radniku u tom periodu dužan isplaćivati naknadu u iznosu od najmanje 50 % prosjeka plaće koju su primali u razdoblju od tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa. Naknada se počinje isplaćivati mjesečno, nakon prestanka radnog odnosa kod poslodavca.

Međutim, prema čl. 105. Zakona o radu, poslodavac može jednostrano odustati od  ugovorne zabrane natjecanja i to na način da radnika o tome izvijesti pisanom izjavom. U tom slučaju radnik se odmah po okončanju radnog odnosa kod poslodavca smije zaposliti kod konkurencije, ali poslodavac mu nije dužan isplaćivati naknadu. Navedeno poslodavac može učiniti čak i nakon što je radni odnos prestao i poslodavac je već počeo isplaćivati naknadu. Npr. ako je ugovorom o radu bilo ugovoreno da zabrana natjecanja traje godinu dana nakon prestanka radnog odnosa i poslodavac je već isplatio naknadu za npr. dva mjeseca, može radniku poslati pisanu izjavu da odustaje od zabrane. U tom slučaju, radnik ne mora čekati da prođe ugovoreni rok od godine dana da bi počeo raditi za konkurenciju, a poslodavac mu mora isplatiti još tri mjesečne naknade nakon što mu je dostavio izjavu ( dakle, u ovom primjeru ukupno pet mjesečnih naknada), ali ne i ugovorenih preostalih sedam.

Dakle, ako poslodavac od ugovorne zabrane natjecanja odustaje do završetka radnog odnosa, radnik neće imati  pravo na naknadu. Ako poslodavac od zabrane odustane nakon prestanka radnog odnosa, dužan je radniku isplatiti tri mjesečne naknade nakon izjave o odustanku.

Navedeno je važna činjenica za one radnike koji razmišljaju o prestanku radnog odnosa kod poslodavca, a osobito za one koji odluče da im radni odnos prestane sporazumom zbog čega neće na zavodu za zapošljavanje imati pravo na naknadu za vrijeme nezaposlenosti, a ako poslodavac odustane i od ugovorne zabrane natjecanja, neće imati pravo ni na tu naknadu.

U pojedinim ugovorima o radu primijećeno je da je ugovoreno sljedeće: „ Ukoliko radnik u razdoblju isplaćivanja naknade za vrijeme trajanja ugovorne zabrane utakmice zasnuje radni odnos koji ne predstavlja tržišnu utakmicu, radnik gubi pravo na isplaćivanje utvrđene naknade i svih poreza i doprinosa.“

Za navedeno nema nikakve zakonske podloge i savjetujemo radnicima da nikako ne potpisuju ugovor o radu koji sadrži citiranu klauzulu.

Naime, Zakonom o radu dozvoljeno je ograničavanje zapošljavanja isključivo kod konkurencije. Radnik se slobodno može zaposliti kod bilo kojeg poslodavca koji nije u tržišnoj utakmici s poslodavcem i on mu to ne smije braniti. Tako dugo dok se radnik koji je na zahtjev poslodavca takvu obvezu preuzeo ugovorom suzdržava od rada za konkurenciju, ima pravo na naknadu bez obzira što se zaposlio. U navedenom slučaju radnik poštuje preuzetu obvezu i ne radi za konkurenciju, pa i poslodavac mora ispoštovati svoju obvezu i isplatiti ugovorom utvrđenu naknadu. Činjenica da se radnik zaposlio nije ni od kakvog utjecaja na obveze preuzete ugovaranjem ugovorne zabrane natjecanja od strane poslodavca (isplata naknade) ako radnik radi za poslodavca koji nije konkurencija.

Ugovorna kazna

Pojedini radnici u svojim ugovorima o radu imaju i ugovornu kaznu.

Radi se o institutu radnog prava propisanom čl. 106. Zakona o radu kojim  poslodavac dodatno štiti svoje interese u odnosu na konkurenciju.

Ugovornom kaznom radnik se obvezuje da će u slučaju da ne poštuje ugovornu zabranu utakmice platiti određenu novčanu kaznu poslodavcu.

Važno je istaknuti da je prema pozitivnim propisima Republike Hrvatske dozvoljeno ugovoriti ugovornu kaznu čak i u slučaju da poslodavac ne preuzme obvezu isplate naknade plaće za vrijeme trajanja ugovorne zabrane natjecanja ako je u vrijeme sklapanja takvog ugovora radnik primao plaću veću od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj.

Zaključak:

Bez obzira što u ugovoru o radu imate klauzulu prema kojoj vam je poslodavac dužan plaćati pola plaće nakon prestanka radnog odnosa pod uvjetom da se ne zaposlite kod konkurencije, poslodavac od zabrane  može u svakom trenu odustati čime prestaje biti obvezan plaćati naknadu.

SAVJET:

Radnici se često obraćaju za savjet nakon što su već potpisali novi ugovor o radu ili sporazum o prestanku ugovora o radu.

Ni ugovor ni sporazum (u pravilu) ne možete  osporavati, jer ih potpisujete dobrovoljno i zato jer vaš potpis potvrđuje da je sadržaj ugovora ili sporazuma upravo ono što želite.

Zato savjetujemo  radnicima kojima poslodavac nudi novi ugovor o radu čiji im sadržaj nije u potpunosti jasan kao i onima kojima poslodavac nudi sporazumni prestanak ugovora o radu tvrdeći da je to za njih bolja opcija da se prije potpisivanja obrate sindikatu ili odvjetniku.

Napominjemo da članovi HST – Hrvatskog sindikata telekomunikacija imaju pravo na besplatni pravni savjet u ovim i u drugim pitanjima vezanim uz radni odnos.

Verzija za ispis