Poslodavac radniku želi promijeniti ugovor o radu. Obično se pred radnika stavlja i "mrkva" i "batina" i radniku je jako teško raspoznati kojih prava i mogućnosti se odriče ukoliko prihvati neku od opcija.
1) Poslodavac nudi radniku sporazumno (dobrovoljno) prihvaćanje novog ugovora o radu pod drugačijim (lošijim) uvjetima nego je to bilo do sada ugovoreno ili nudi sporazumni raskid radnog odnosa uz otpremninu
a) Što god radnik sporazumno prihvati: ponudu novog ugovora ili sporazumni raskid radnog odnosa, kasnije ga nema pravo sudski osporavati. Dodatno, ako radnik pristane na sporazumni raskid radnog odnosa npr.uz otpremninu, onda je otpremnina u potpunosti oporeziva i radnik nema pravo na naknadu za nezaposlenost na Zavodu za zapošljavanje. Također, poslodavac i radnik sporazumno utvrđuju dan prestanka radnog odnosa koji može i ne mora obuhvatiti otkazni rok.
b) Ukoliko radnik ne prihvati ponuđeni izmijenjeni ugovor, ali ni sporazumni raskid radnog odnosa, vrijedi mu dotadašnji ugovor o radu u neizmijenjenom obliku neovisno o tome što je Poslodavac sistematizacijom ukinuo radno mjesto ili samo promijenio naziv radnog mjesta. Poslodavac mu tada mora pokušati otkazati ugovor o radu uz zakonom opravdan razlog i na zakonom propisan način, a to nije ni malo jednostavno.
2) Poslodavac koji silom želi promijeniti odrednice postojećeg ugovora o radu na neodređeno vrijeme, ali želi zadržati radnika na radu, mora otkazati postojeći ugovor s ponudom izmijenjenog ugovora o radu (ne iznenada, već uz prethodno savjetovanje s radničkim vijećem)
a) ukoliko radnik želi ostati raditi treba takav ugovor potpisati, ali ima mogućnost sudski osporavati opravdanost otkaza (pravna praksa kaže da Poslodavac nema opravdan razlog za otkaz ugovora o radu zbog smanjenja plaće, sve dok radnik radi iste poslove, neovisno o tome što je poslodavac promijenio naziv radnog mjesta)
b) ukoliko radnik ne želi sklopiti ugovor o radu pod izmijenjenim uvjetima, raskinut će radni odnos uz otkazni rok i pravo na minimalno zakonsku otpremninu i naknadu za nezaposlenost na Zavodu za zapošljavanje. Ukoliko je otpremnina propisana kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu primjenjuje se najpovoljnije pravo za radnika. U ovom slučaju radnik ima pravo tužiti Poslodavca i dokazivati nezakonitost otkaza ugovora o radu.
Ako radnik želi pokrenuti sudski spor, mora u roku od 15 dana obavezno Poslodavcu uputiti ZZP-zahtjev za zaštitu prava. Poslodavac ima rok od 15 dana da odgovori na ZZP. Istekom roka za odgovor Poslodavca, radnik u roku od 15 dana mora podići sudsku tužbu. Ukoliko se ovi rokovi prekorače, radnik gubi pravo sudskim putem osporavati zakonitost otkaza.
1) Poslodavac i radnik ne mogu jednostrano otkazati ugovor o radu na određeno vrijeme ukoliko takva mogućnost nije predviđena samim ugovorom, ali Poslodavac može ponuditi radniku sporazumno (dobrovoljno) prihvaćanje novog ugovora o radu pod drugačijim uvjetima nego je to bilo do sada ugovoreno.
a) Ukoliko je radniku ponuda novog ugovora prihvatljiva – može potpisati ponuđeni novi ugovor, ali ga nema pravo kasnije osporavati na sudu
b) Ukoliko radnik ne prihvati ponuđeni, izmijenjeni ugovor o radu, za očekivati je da će ugovor na određeno vrijeme isteći s datumom na koji je ugovor sklopljen i da poslodavac kasnije neće radniku nuditi novi ugovor. Radni odnos koji je zasnovan Ugovorom o radu na određeno vrijeme ne prestaje otkazom, već prestaje važiti nastupanjem roka ili okolnosti zbog kojeg je ugovor bio privremenog karaktera.
2) Ako je ugovorom o radu predviđena mogućnost otkazivanja ugovora o radu na određeno vrijeme s ponudom novog ugovora, onda je procedura ista kao i kod otkazivanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme