Rezolucija o pravu na isključenje
Podijeli:

Rezolucija o pravu na isključenje

Rezolucija o pravu na isključenje u siječnju na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta

NHS - Većina članova Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja Europskog parlamenta usvojila je rezoluciju kojom se traži da države članice EU moraju radnicima osigurati pravo na isključenje, odnosno prestanak komunikacije nakon isteka radnog vremena, među ostalim putem kolektivnih ugovora. Naglašava se kako je to pravo ključno za osiguranje zdravlja radnika. Za rezoluciju o ovom pitanju glasao je 31 član Odbora, dok ih je 6 bilo protiv, a 18 suzdržano.


O ovoj će se nezakonodavnoj rezoluciji glasovati na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u siječnju iduće godine, a nakon odobrenja zastupnika bit će upućena Europskoj komisiji i članicama EU kako bi bila ugrađena u njihove buduće regulative.

Stvara se kultura “stalne povezanosti na mrežu” i „stalne dostupnosti" radnika u bilo kojem trenutku koja može negativno utjecati na ravnotežu između poslovnog i privatnog života, fizičko i mentalno zdravlje i opću dobrobit, tvrdi Odbor za zapošljavanje.

U prijedlogu rezolucije koju je usvojio Odbor poziva se Europsku komisiju na pripremu direktive o pravu na isključenje[1] budući da to pitanje nije izrijekom inkorporirano u pravo EU.

Naglašava se sve izraženija potrebu da mogućnost „isključivanja“ od posla bude temeljno pravo, i da radnicima bude dopušteno da se bez ikakvih posljedica mogu suzdržati od radnih zadataka, telefonske i komunikacije putem elektroničke pošte nakon isteka radnog vremena.

Prema podacima Europske zaklade za poboljšanje radnih i životnih uvjeta Eurofound, od izbijanja pandemije u članicama EU više od trećine zaposlenika radi od kuće.

„Digitalni alati omogućuju radnicima da rade s bilo kojeg mjesta u bilo koje vrijeme i mogu doprinijeti poboljšanju ravnoteže između poslovnog i privatnog života radnika. Međutim, upotreba digitalnih alata za potrebe rada, uključujući informacijske i komunikacijske tehnologije, ima i moguće negativne učinke, kao što su dulje radno vrijeme zbog poticanja radnika na rad izvan radnog vremena, veći intenzitet rada te brisanje granica između radnog vremena i slobodnog vremena. Ako se ne koriste isključivo tijekom radnog vremena, digitalni alati mogu ometati privatni život radnika. Za radnike kojima se ne plaća skrb o drugima digitalni alati mogu posebno otežati pronalaženje zdrave ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Žene provode više vremena nego muškarci u ispunjavanju obveza skrbi, rade manje sati na plaćenom radnom mjestu i može se dogoditi da se u potpunosti isključe iz tržišta rada. Osim toga, digitalni alati koji se upotrebljavaju u svrhu rada mogu stvoriti stalan pritisak i stres, štetno utjecati na fizičko i mentalno zdravlje i dobrobit radnika te dovesti do profesionalnih bolesti kao što su tjeskoba, depresija i sindrom izgaranja na poslu, što pak sve više opterećuje poslodavce i sustave socijalnog osiguranja. S obzirom na izazove koji proizlaze iz znatno povećane upotrebe digitalnih alata u svrhu rada, netipičnih radnih odnosa i rada na daljinu, posebno u kontekstu povećanja rada na daljinu do kojeg je došlo zbog krize prouzročene bolešću COVID-19, još je hitnije potrebno osigurati radnicima mogućnost da ostvare svoje pravo na isključivanje.“ kaže se, između ostalog“ u Prijedlogu Rezolucije.

Izvor: Europski parlament

[1] Right to disconnect -pravo na isključenje ili odjavu ili nedostupnost radnika - odnosi se na „pravo radnika da se s pomoću digitalnih alata, kao što su telefonski pozivi, e-pošta ili druge poruke, ne bave aktivnostima povezanima s poslom ili komunikacijom izvan radnog vremena. Pravo na isključivanje trebalo bi radnicima omogućiti da isključe alate povezane s poslom i da ne odgovaraju na zahtjeve poslodavaca izvan radnog vremena bez rizika od štetnih posljedica kao što su otkaz ili druge mjere odmazde. S druge strane, poslodavcima bi trebalo zabraniti korištenje rada radnika izvan radnog vremena.“, stoji u prijedlogu Rezolucije

Verzija za ispis