Zagreb, Park Stara Trešnjevka 2a tel.01-30-20-222/ fax. 01-30-41-111 mail: hst@hst.hr

Starosna mirovina

Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 65 godina života, uz uvjet najmanje 15 godina mirovinskog staža. Pravo na starosnu mirovinu ima i osiguranik zaposlen s nepunim radnim vremenom (prema Zakonu o radu) kada navrši 65 godina života i ako provede 15 godina u osiguranju.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju («Narodne novine», broj 121/10) koji se primjenjuje od 1. studenoga 2010. propisano je prijelazno razdoblje od 19 godina (od 2010. do 2030. godine) u kojem pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu žene mogu steći pod povoljnijim uvjetima.

U 2011. godini žene mogu pravo starosnu mirovinu ostvariti kada napune 60 godina i 3 mjeseca života i 15 godina mirovinskog staža.

Osiguranicima koji imaju beneficirani staž dobna granica za starosnu mirovinu smanjuje se ovisno o razdoblju staža osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem («beneficirani staž») i stupnju povećanja staža. Dobna granica za starosnu mirovinu smanjuje se za jednu godinu za svakih efektivnih 6 godina staža osiguranja za koje se 12 mjeseci računa kao 14 mjeseci, za jednu godinu za svakih 5 godina staža sa stupnjem povećanja 12/15, po jednu godinu za svake 4 godine staža sa stupnjem povećanja 12/16, te za jednu godinu za svake 3 godine staža sa stupnjem povećanja 12/18.

[ Print ]

Dar za djecu zaštićen od ovrhe

Na inicijativu Nezavisnih hrvatskih sindikata od 17.11.2011. za izuzimanje dara za djecu od prisilne ovrhe, Vlada RH je dala svoje očitovanje iz kojega izdvajamo sljedeće:

"U odnosu na zahtjev Nezavisnih hrvatskih sindikata da se člankom 91. Ovršnog zakona dar za djecu do 15 godina života propiše kao primanje koje bi se izuzelo od ovrhe ističemo da su izmjenama i dopunama Ovršnog zakona iz 2011. godine u članku 91. točka 9. kao primanja izuzeta od ovrhe propisane rodiljne i roditeljske novčane potpore (osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno). Rodiljne i roditeljske novčane potpore obuhvaćaju i darove za djecu, odnosno, neoporezivi primitak s osnove dara za djecu treba smatrati zaštićenim primitkom sukladno navedenom članku."

Iz navedenoga proizlazi da se primitak po osnovi dara za djecu sukladno čl. 13. Pravilnika o porezu na dohodak smatra zaštićenim primitkom izuzetim od ovrhe te se isplaćuje na zaštićeni račun.

[ Print ]

Ugovor o radu na određeno vrijeme - sve što morate znati

Iako poslodavci, čini se, preferiraju ugovore o radu na određeno vrijeme, Zakon o radu propisuje ugovor o radu na neodređeno vrijeme kao pravilo, dok se ugovor o radu na određeno vrijeme sklapa samo u iznimnim slučajevima. Tako su Zakonom o radu propisani razlozi zbog kojih poslodavac može s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme, pa je propisano da se takav ugovor o radu može iznimno sklopiti za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. To, zapravo, znači da će poslodavac moći zaključiti ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako postoje razlozi koje Zakon propisuje kao razloge zbog kojih se može zaključiti ugovor o radu na određeno vrijeme (npr. do završetka određenog posla, zbog privremenog povećanja opsega posla, do povratka odsutnog radnika itd.). Na taj se način ograničava poslodavca da, kad god to zaželi, sklapa ugovore o radu na određeno vrijeme.

Vremensko ograničenje
Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme na temelju kojih se radni odnos s istim radnikom zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine, iznimno može trajati duže od tri godine, samo ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika, ili ako je to zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom. Prema tome, radnici koji rade na različitim poslovima ili oni koji rade na istim poslovima izjednačeni su u svojem pravu, da im nakon proteka roka od tri godine, ugovor o radu na određeno vrijeme temeljem  Zakona o radu postaje ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Dakle, u odnosu na  rješenje iz staroga Zakona o radu više nije moguće da, primjerice, netko ima ugovor o radu na određeno vrijeme pet, šest ili sedam godina, a zbog razloga mijenjanja poslova. Jednostavno rečeno, ako netko sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme u trajanju od godinu dana kod istog poslodavca na  poslovima portira, pa nakon toga na poslovima konobara, dalje kuhara itd., a prođe mu vremensko razdoblje od tri godine, njegov ugovor ex lege postaje ugovor sa određenog na neodređeno vrijeme, bez obzira na obavljanje različitih poslova.       

Neprekidno trajanje ugovora
Poslodavac može s radnikom zaključiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme za obavljanje istih ili različitih poslova, ali neprekidno trajanje radnog odnosa prema takvim ugovorima ne smije biti duže od tri godine. Prekid radnog odnosa kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine.
Prelazak ugovora o radu na određeno vrijeme u ugovor o radu na neodređeno vrijeme
Zakon o radu ujedno propisuje i mogućnost, da se u određenim uvjetima, smatra kako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen na neodređeno vrijeme. Prema odredbama Zakona o radu smatra se da je radnik sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama zakona ili ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je sklopljen. Dakle, nezakonit ugovor o radu na određeno vrijeme, smatra se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme. Tako bi se, primjerice, smatralo da je sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme ako bi poslodavac s radnikom sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme za razdoblje duže od tri godine, ili ako bi sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji prestanak nije unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. Ima, primjerice, slučajeva u praksi da po isteku razdoblja za koje je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen, poslodavac prethodno ne obavijesti radnika o prestanku ugovora o radu, te radnik jednostavno dalje nastavi raditi kod poslodavca na istim ili različitim poslovima. Ako je poslodavac za to znao i prešutno na to pristao, u tom će se slučaju smatrati da je, po isteku razdoblja na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, s radnikom sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme. S obzirom na to da se ugovor o radu sklapa s radnikom u pisanom obliku, ali propust poslodavca i radnika da to učine ne utječe na postojanje i valjanost tog i takvog ugovora, i ako poslodavac, po isteku prijašnjeg ugovora o radu na određeno vrijeme s radnikom ne sklopi novi ugovor o radu na određeno vrijeme, ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatrat će se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Prava i obveze radnika po ugovoru o radu na određeno vrijeme
Tijekom trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme radnik ima sva prava i obveze kao i radnik s ugovorom o radu na neodređeno vrijeme. Međutim, postoje i određene iznimke. Tako se, primjerice, ugovor o radu na određeno vrijeme može redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom. U tom slučaju, i za otkaz ugovora o radu na određeno vrijeme vrijede sve odredbe Zakona o radu o redovitom otkazivanju ugovora o radu, što znači da bi u slučaju redovnog otkazivanja ugovora o radu na određeno vrijeme radnik imao pravo i na otpremninu i na otkazni rok. Radnik po ugovoru na određeno vrijeme također ima pravo na godišnji odmor, međutim, u određenim slučajevima, imat će pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, ovisno o trajanju radnog odnosa po ugovoru o radu na određeno vrijeme u godini u kojoj započinje ili prestaje ugovor o radu na određeno vrijeme.

Prestanak ugovora o radu na određeno vrijeme
Ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom vremena na koje je sklopljen. Stoga je potrebno u ugovor o radu na određeno vrijeme točno navesti datum prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme, jer ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme. Kako ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom vremena, primjerice bolovanje radnika, porodni dopust ili neka druga okolnost neće odgoditi prestanak radnog odnosa. Istekom vremena na koje je ugovor o radu sklopljen, radni odnos radnika prestaje, neovisno o činjenici što je radnik možda na bolovanju, ili na porodnom dopustu. Kako se u slučaju isteka vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, radi o prestanku radnog odnosa istekom vremena, a ne otkazom ugovora o radu, znači da prestankom radnog odnosa, istekom vremena na koje je sklopljen ugovor, radnik nema pravo na otpremninu i otkazni rok. Radnik će, naime, steći pravo na otpremninu i otkazni rok samo u slučaju da je mogućnost redovnog otkazivanja ugovora o radu predviđena tim ugovorom, pa mu poslodavac uruči poslovno ili osobno uvjetovani otkaz ugovora o radu.
Ako je riječ o ugovoru o radu u kojem nije naveden datum prestanka nego se datum prestanka veže uz neki događaj (npr. završetak isporuke neke robe), bilo bi poželjno da poslodavac u tome slučaju obavijesti radnika da je taj događaj nastupio i da zbog toga radniku prestaje ugovor o radu, s datumom kako je to navedeno u ugovoru o radu.

Obveze poslodavca
U vezi s ugovorom o radu na određeno vrijeme poslodavac ima također obvezu obavijestiti svoje radnike koji su zaposleni na određeno vrijeme, o poslovima za koje bi ti radnici mogli kod njega sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme, te im omogućiti usavršavanje i obrazovanje u istim uvjetima kao i radnicima koji su sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Poslodavac je također dužan najmanje svaka tri mjeseca obavijestiti radničko vijeće o broju radnika koji su kod njega zaposleni na određeno vrijeme.

[ Print ]

HR: Osiguranje od nezgode

Od ove godine za osiguranje zaposlenika od nezgode zaduženo je osiguravajuće društvo Allianz Zagreb kod kojeg je sklopljena polica osiguranja. To ukratko znači da smo svi osigurani 24 sata - dogodi li nam se ozljeda na radu ili izvan rada.

Radi se novosti u našem Kolektivnom ugovoru koji u članku 69. propisuje da su policom osiguranja od nezgode kod ovlaštenog osiguravajućeg društva obuhvaćeni svi zaposlenici u slučaju smrti uslijed nezgode, trajnog invaliditeta, nezgode te pokrivanja troškova hospitalizacije u slučaju invaliditeta.

Što učiniti dogodi li nam se nezgoda na radu ili izvan rada?

Odmah se nameće pitanje što učiniti ako nam se dogodi nezgoda i kako pokrenuti postupak za naknadu štete. Svakako trebamo odmah, odnosno u roku od deset dana od nezgode, obavijestiti našeg osiguravatelja, Allianz Zagreb. Obavijest o nezgodi možemo uputiti telefonom na broj: 01/ 3670 327, faksom na broj: 01/ 3670 202, putem pošte ili na web stranici Allianza na kojoj su sve upute kao i obrazac za prijavu.

Ako se radi o ozljedi na radu, kao i do sada, dužni smo je prijaviti stručnjaku zaštite na radu nadležnom po mjestu rada.

Što učiniti ako se ozljeda dogodila prije 31. prosinca 2010?

Treba znati i da za sve ozljede, koje su se dogodile do 31. prosinca 2010., vrijede odredbe Pravilnika o uvjetima za isplatu naknade za slučaj smrti i posljedica nesretnog slučaja (Glasnik HT d.d 4/99, 10/05, 12/08 i 7/10). Imate li nejasnoća o postupku naknade za ozljede koje su se dogodile do 31. prosinca 2010. možete se obratiti našem HR pozivnom centru na jedinstveni broj 01/ 4916 789 ili e-mailom na adresu: HR.pozivnicentar@t.ht.hr i dobit ćete povratnu informaciju za jedan dan.

Što se sve smatra nesretnim slučajem, a što ne te kakav je program osiguranja od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) za djelatnike T-HT-a pogledajte ovdje.
Pogledajte i popis dokumenta potrebnih za prijavu nesretnog slučaja
Obrazac za prijavu

( Intranet HT-a)

[ Print ]
OSTALE VIJESTI IZ RUBRIKE "AKTUALNOST"

HT je u 10 godina otpustio 5000 radnika

Portal HKV je objavio razgovor sa zamjenicom predsjednika HST-a, o otpuštanju 450 radnika Hrvatskog Telekoma. Izdvajamo i komentar jednog čitatelja. ...
Opširnije

Prosječna plaća 5.729 kuna

U odnosu na listopad prosječna neto plaća bila je veća za 213 kuna ili nominalno za šest posto, a realno je porasla za 5,8 posto ...
Opširnije

Nezasitna pohlepa telekom operatera

Što je zajedničko najavi otpuštanja radnika u HT-u i reakciji mobilnih operatera u Hrvatskoj na najavu ponovnog vraćanja posebnog poreza na mobilne usluge? Pohlepa. Nezasitna pohlepa. I osoran pristup, neutemeljen na stvarnosti. ...
Opširnije

Američki VelaTel dolazi na tržište kojim vladaju HT i Vip

Američka telekomunikacijska kompanija VelaTel u Hrvatskoj planira graditi novu nacionalnu bežičnu širokopojasnu mrežu kojom će konkurirati Hrvatskom telekomu i Vipnetu ...
Opširnije


stranica

1

23456>>>
OSTALE VIJESTI IZ RUBRIKE "DOBRO JE ZNATI"

Dar za djecu zaštićen od ovrhe

Dar za djecu sukladno čl. 13. Pravilnika o porezu na dohodak smatra se zaštićenim primitkom izuzetim od ovrhe te se isplaćuje na zaštićeni račun. ...
Opširnije

HR: Osiguranje od nezgode

Radnici HT-a su 24 sata osigurani od ozljede na radu ili izvan rada putem police osiguranja sklopljene s Allianz Zagreb. ...
Opširnije

Starosna mirovina

Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 65 godina života, uz uvjet najmanje 15 godina mirovinskog staža. Pravo na starosnu mirovinu ima i osiguranik zaposlen s nepunim radnim vremenom (prema ...
Opširnije

Ugovor o radu na određeno vrijeme - sve što morate znati

Iako poslodavci, čini se, preferiraju ugovore o radu na određeno vrijeme, Zakon o radu propisuje ugovor o radu na neodređeno vrijeme kao pravilo, dok se ugovor o radu na određeno vrijeme sklapa samo u iznimnim slučajevima. Tako su Zakonom o radu ...
Opširnije


stranica

1

2>>>
OSTALE VIJESTI IZ RUBRIKE "IZ MEDIJA"

\'Neće biti otpuštanja, ali morat će se smanjiti masa plaća\'

Nakon prezentacije mjera i smjernica novog proračuna za 2012. godinu, premijer Zoran Milanović i ministar financija Slavko Linić pokušali su pojasniti mjere koje su donijeli. Kažu da ovo još nisu drastični rezovi jer nema otpuštanja, ali od r ...
Opširnije

Država daje okvir, operateri novac

Vlada će do svibnja na račun mobilnoga harača od operatera ubrati 75 milijuna kuna, a od aukcije LTE dozvola još 300 milijuna kuna. Kad je riječ o glavnom razlogu za povratak mobilnog harača, pokretanju novoga investicijskog ciklusa, Vlada je t ...
Opširnije

HRT: Sindikati optužuju Deutsche Telekom

Sindikati Deutsche Telekoma uputili su poruku Upravi da će se zajedno suprotstaviti nakani poslodavca da ostvari profit rezanjem materijalnih prava i otpuštanjem radnika. ...
Opširnije

T-Portal : APEL UPRAVI - Sindikati protiv novih otpuštanja u HT-u

Čelnik Hrvatskog sindikata telekomunikacija Juko Cikojević pozvao sve sindikate u HT-u da se zajedno suprotstave novom otpuštanju radnika koje će, kako je uvjeren, uslijediti početkom iduće godine ...
Opširnije


stranica

1

234>>>